1746. Rođen je poljski nacionalni junak Tadeuš Košćuško, borac protiv podele Poljske i vođa ustanka protiv Rusa.
1783. Velika Britanija je u Parizu potpisala sporazum o priznanju SAD, čime je okončan osmogodišnji britansko-američki rat, poznat kao Američki rat za nezavisnost.
1789. Za prvog predsednika SAD izabran je Džordž Vašington, koji je u ratu za nezavisnost od Velike Britanije (1775-83) komandovao vojskom kolonista.
1900. Rođen je francuski pisac Žak Prever, "pesnik ljubavi, prijateljstva i sreće", autor čuvene "Barbare", veoma popularan među mladima pedesetih godina 20. veka".
1938. Adolf Hitler je preuzeo resor ministra rata nacističke Nemačke, a za šefa diplomatije je imenovao Joahima fon Ribentropa.
1945. U mestu Jalta na Krimu sastali su se britanski premijer Čerčil, predsednik SAD Ruzvelt i sovjetski lider Staljin da bi se dogovorili o akcijama za završetak Drugog svetskog rata i planovima u posleratnom periodu. Smatra se da je na toj konferenciji dogovorena podela "sfera uticaja" tadašnjih svetskih sila, što je kasnije dovelo do hladnog rata između komunističkog Istoka i kapitalističkog Zapada.
1946. Bivši predsednik srpske vlade general Milan Nedić izvršio je samoubistvo tokom istražnog postupka. Nedić je bio optužen za izdaju i ratne zločine u okupiranoj Srbiji u Drugom svetskom ratu.
1972. Velika Britanija i devet drugih zemalja priznalo je Istočni Pakistan kao nezavisnu državu Bangladeš.
1974. Grenada je stekla nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta.
1980. Umro je srpski slikar Stojan Aralica, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od vodećih umetnika srpskog slikarstva 20. veka.
2003. Oba veća jugoslovenskog parlamenta izglasali su Ustavnu povelju i Zakon o njenom sprovođenju, čime je prestala da postoji Savezna Republika Jugoslavija. Nova država dobila je ime Državna zajednica Srbija i Crna Gora.
2005. Umro je Maks Šmeling (99), bokserska legenda i prvi Evropljanin šampion sveta.