Tuesday, April 6, 2010

Na današnji dan 06.04.

885. Umro je slovenski prosvetitelj Metodije, Grk iz Soluna, stariji brat Konstantina, u monaštvu Ćirila, sa kojim je sastavio prvu slovensku azbuku, glagoljicu.

1199. Umro je engleski kralj Ričard I Plantagenet, nazvan "Lavlje srce", jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu.

1483. Rođen je italijanski slikar Rafaelo Santi, poznat kao Rafael, najpotpuniji predstavnik renesanse u slikarstvu.

1528. Umro je nemački slikar Albreht Direr, jedan od najvećih renesansnih majstora.

1789. Džordž Vašington je izabran za prvog predsednika SAD.

1838. Umro je srpski novinar i publicista Dimitrije Davidović, otac srpskog novinarstva.

1874. Rođen je američki mađioničar poreklom mađarski Jevrejin Erih Vajs, poznat kao Hari Hudini, najpoznatiji mađioničar 20. veka. Ime je promenio u čast francuskog mađioničara Žana Ežena Robera Hudina.

1896. U Atini su počele prve moderne Olimpijske igre, čiji je idejni tvorac i organizator bio Francuz Pjer de Kuberten, predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta od 1896. do 1925. Na Igrama završenim 14. aprila učestvovala su 484 takmičara, isključivo muškarci, u duhu tradicije antičkih Olimpijskih igara. Srpski kralj Aleksandar Obrenović bio je jedini šef države počasni gost organizatora Igara. Kad se četvrtog dana pojavio na Olimpijskom stadionu u društvu grčkog kralja Jorgosa i u pratnji ađutanta Živojina Mišića, takmičenje je prekinuto, intorine su grčka himna i srpska himna "Bože pravde", a u čast srpskog kralja još jednom se začula olimpijska himna. U grčkoj štampi sutradan su sva sportska takmičenja bila u senci tog događaja.

1909. Ekspedicija američkog polarnog istraživača, admirala Roberta Pirija prešla je na sankama 1.600 kilometara i prva u istoriji dospela do Severnog pola.

1917. SAD su u Prvom svetskom ratu, posle vanrednog zasedanja Kongresa, objavile rat Nemačkoj.

1941. Nemačka je u Drugom svetskom ratu bez objave rata napala Kraljevinu Jugoslaviju. Beograd, koji je tri dana ranije proglašen otvorenim gradom, u 6.30 časova napala su 234 bombardera i 120 lovaca. Bilo je to uskršnje jutro te 1941. U bombardovanju nastavljenom i naredna dva dana poginulo je oko 2.500 ljudi. Uništeno je više stotina zgrada, među njima i zdanje Narodne biblioteke Srbije - ustanove osnovane 1832 - sa oko 300.000 knjiga, uključujući srednjovekovne rukopise i druga dela od neprocenjive vrednosti za srpsku kulturu.

1945. Oslobođeno je Sarajevo u Drugom svetskom ratu. Prilikom borbi za oslobođenje grada, u pokušaju da sačuva električnu centralu koju su nemački saveznici hrvatske ustaše htele da unište, poginuo je Vladimir Perić-Valter, čuveni partizanski obaveštajac i narodni heroj. Perić je tokom rata ilegalno delao na teritoriji Sarajeva, u Zenici i u Tuzli, gde je organizovao obaveštajnu mrežu.

1965. Prvi svetski komercijalni satelit lansiran je sa kosmodroma Kejp Kenedi.

1971. Umro je ruski kompozitor Igor Fjodorovič Stravinski, jedan od najuniverzalnijih muzičkih stvaralaca 20. veka.


1973.U Beogradu je otvorena nova zgrada Narodne biblioteke Srbije. Stara zgrada izgorela je do temelja u požaru, istog datuma 1941. prilikom nemačkog bombardovanja Beograda. Fondovi biblioteke obnavljani su strpljivo i postupno još tokom rata, da bi se taj posao postupno nastavio decenijama kasnije.

1992. Ministarski savet Evropske zajednice (sadašnja Evropska unija) odlučio je da njene članice priznaju bivšu jugoslovensku republiku Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu državu. Istog dana izbili su sukobi u Sarajevu i taj preuranjeni čin još više je razbuktao građanski rat. Usledilo je proglašenje nezavisnosti Republike Srpske i Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Vlada Srbije je saopštila da jedino sporazum tri konstitutivna naroda u BiH može da donese mir.

1992. Umro je američki pisac i profesor biohemije ruskog porekla Isak Asimov, pisac naučno-fantastične proze. Naučno-popularna dela: "Hemikalije života", "Zvezde i njihovi putevi", "Unutar atoma", "Svet nitrogena", "Ljudski mozak", "Nauka, brojevi i ja". Književna dela: "Ja, robot", "Čelične pećine", "Golo sunce", "Vasionske struje", "Zadužbina", "Druga Zadužbina", "Zadužbina i carstvo", "Kraj večnosti".

2005. Umro je princ Renije Treći, koji je vladao Kneževinom Monako od 1949. godine, što je najduži period koji je jedan evropski monarh proveo na tronu u dvadesetom veku. Porodica Grimaldi najstarija je vladarska porodica u Evropi.